Trenirati na brdu ili ravnici, što je teže???
Godinama već sudjelujem u raspravama o važnosti i težini treninga na usponu/brdu. Moja teza oduvijek je bila da je razlika uloženog napora i energije na usponu i ravnici neznatna. Nadalje vrlo bitna stvar koju sam "promovirao" ali i sproveo u djelo jest da za dobre rezultate na brdu nije nužnost trenirati na brdu. Ima tu male razlike jer je položaj tijela na usponu drugačiji pa mišići rade pod drugim kutem, ali ta je razlika neznatna.
U zadnjih par dana napravio sam 2 treninga kojima je zadatak bio isti, 4x20min na 315W, s time da sam prvi radio na dugačkom usponu nagiba 4-10% (cesta Orahovica-Kutjevo) a drugi na ravnici (tajna lokacija u Baranji). U oba slučaja vozio sam na cestovnom biciklu Scott CR1 s powermetrom. Ostali uvjeti kao što su odmornost, hidratacija, prehrana također su bili skoro identični.
Rezultati su dosta zanimljivi i sažeti su u tablici a pojedini intervali detaljno su prikazani na donjim slikama.
Dakle, razlike u količini utrošene energije, prosječnog pulsa ali i percepcije napora NEMA!
Čak su i ukupne vrijednosti utrošene energije skoro identične (2100kJ), trening na brdu je trajao malo dulje zbog nemogućnosti kontrole vremena odmora (spust).
U čemu je onda problem? Problem je što kao prvo ljudi ne znaju trenirati, ne poznaju svoje zone treninga i kao treće ne znaju se odnositi prema brdu pa napadaju na samom početku intenzitetom koji ne mogu izdržati ni do polovice uspona pa onda kasnije ispaštaju.
Svi ovi problemi rješivi su kvalitetnim određivanjem zona treninga i učenja vožnje po osjećaju inteniteta, s tim da i pulsmetar ako se pravilno koristi može puno pomoći.
U
U zadnjih par dana napravio sam 2 treninga kojima je zadatak bio isti, 4x20min na 315W, s time da sam prvi radio na dugačkom usponu nagiba 4-10% (cesta Orahovica-Kutjevo) a drugi na ravnici (tajna lokacija u Baranji). U oba slučaja vozio sam na cestovnom biciklu Scott CR1 s powermetrom. Ostali uvjeti kao što su odmornost, hidratacija, prehrana također su bili skoro identični.
Rezultati su dosta zanimljivi i sažeti su u tablici a pojedini intervali detaljno su prikazani na donjim slikama.
Dakle, razlike u količini utrošene energije, prosječnog pulsa ali i percepcije napora NEMA!
Čak su i ukupne vrijednosti utrošene energije skoro identične (2100kJ), trening na brdu je trajao malo dulje zbog nemogućnosti kontrole vremena odmora (spust).
U čemu je onda problem? Problem je što kao prvo ljudi ne znaju trenirati, ne poznaju svoje zone treninga i kao treće ne znaju se odnositi prema brdu pa napadaju na samom početku intenzitetom koji ne mogu izdržati ni do polovice uspona pa onda kasnije ispaštaju.
Svi ovi problemi rješivi su kvalitetnim određivanjem zona treninga i učenja vožnje po osjećaju inteniteta, s tim da i pulsmetar ako se pravilno koristi može puno pomoći.
prvi interval treninga na usponu |
prvi interval treninga na ravnici |
treći interval na ravnici |
treći interval na usponu |